Svjetska i europska postolja te naknadna olimpijska medalja u hrvanju

Godina na izmaku ponovno je donijela pregršt uspjeha hrvatskih sportašica i sportaša U domaćim i inozemnim natjecanjima diljem svijeta kojih ćemo se prisjetiti u godišnjem pregledu HINA-e.

Hrvatsko streljaštvo je u Josipu Glasnoviću dobilo još jednog svjetskog prvaka u trapu, odličja s najvećih natjecanja ponovno su donosili reprezentativci i reprezentativke u borilačkim sportovima, a Hrvatska ima i prvog osvajača medalje na velikom natjecanju u badmintonu.

Josip Glasnović na SP-u popunio zlatnu kolekciju

Već gotovo dva desetljeća Hrvatska je svjetska sila u disciplini trap i to zahvaljujući braći Josipu i Antonu Glasnoviću te Giovanniju Cernogorzu. Svoju visoku kvalitetu i dugovječnost taj je trojac potvrdio i na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Ateni u kojem je stigao do momčadskog zlata s 368 pogodaka, odnosno čak sedam više od srebrnih Amerikanaca i brončanih Čeha. Josip Glasnović potom je osvojio i naslov svjetskog prvaka u pojedinačnoj konkurenciji dominiravši finalom ispred srebrnog Španjolca Andresa Garcije, dok je Indijac Zoravar Singh Sandu stigao do bronce ispred Antona Glasnovića, koji je ostao četvrti.

Na Europskom prvenstvu u streljaštvu u Chateaurouxu braća Glasnović i Cernogoraz su bili srebrni u momčadskom natjecanju iza Italije, a ispred Turske, dok su Anton Glasnović i Cernogoraz bili nadomak odličja u pojedinačnoj konkurenciji završivši na četvrtom, odnosno petom mjestu u finalu.

Prva velika medalja u badmintonu

Do travnja 2025. Hrvatska nije bila među osvajačima odličja na najvećim natjecanjima u badmintonu. No, to se promijenilo nakon Europskog prvenstva u Danskoj, na kojem je Aria Dinata u pojedinačnoj konkurenciji osvojio brončano odličje. Radi se o 22-godišnjem igraču rođenom u Jakarti, koji je 2023. iz Indonezije došao u Hrvatsku, a od 2024. je dobio pravo nastupa i za hrvatsku reprezentaciju.

Pobjedama protiv Norvežanina Bartha, Švicarca Scheiwillera, Ukrajinca Titova i Finca Oldorffa probio se do polufinala i time osigurao odličje. U polufinalu ga je zaustavio Francuz Toma Junior Popov.

Dinata je u kolovozu postao prvi hrvatski reprezentativac koji je nastupio u glavnom ždrijebu na Svjetskom prvenstvu u Parizu, gdje je u prvom kolu svladao naturaliziranog azerbajdžanskog predstavnika Pangetsua, a potom izgubio od aktualnog europskog prvaka, Francuza Alexa Laniera.

Elkasević pobijedila na 'Hanžeku', peta u Tokiju

Najveći atletski miting u Hrvatskoj, Memorijal Borisa Hanžekovića u Zagrebu, ove je godine dobio novi termin - održan je početkom sezone, odnosno krajem svibnja. Sandra Elkasević pobijedila je u bacanju diska sa svojim najboljim rezultatom sezone 65,03 metara čime je po 12. put slavila na "Hanžeku".

Na Svjetskom prvenstvu u Tokiju nastupilo je osam hrvatskih predstavnika, a najbolji je plasman očekivano ostvarila Sandra Elkasević koja je s hicem od 65,82 metara zauzela peto mjesto. Medalja joj je izmakla za manje od jednog i pol metra jer je do bronce stigla Kubanka Silinda Morales sa 67,25 m. Zlato je osvojila dvostruka olimpijska pobjednica Amerikanka Valarie Allman sa 69,48 m. Marija Tolj je bila 14. u kvalifikacijama sa 61,80 m. Marino Bloudek je u srpnju postao hrvatski rekorder na 800 metara s vremenom 1:44.01, da bi na SP u Tokiju stigao do polufinala u kojem je s 1:44.33 zauzeo 13. mjesto. Roko Farkaš i Filip Pravdica "zapeli" su kvalifikacijama dalja zauzevši 18., odnosno 35. mjesto, Matija Gregurić je bio 18. u kvalifikacijama kladiva, Sara Kolak 33. u kvalifikacijama koplja, a Veronika Drljačić 43. na 400 metara.

Kodrić do medalje u Zagrebu, Veočić brončani u Liverpoolu

Ova je godina bila iznimno uspješna za hrvatsko hrvanje. Zagreb je od 13. do 21. rujna bio domaćin Svjetskog seniorskog prvenstva, a domaći je teren najbolje iskoristio 25-godišnji Petrinjac Karlo Kodrić osvojivši brončanu medalju u grčko-rimskom stilu u kategoriji do 82 kilograma. Svladao je Kirgiza Orunkula i Moldavca Bradua prije no što ga je u polufinalu svladao budući prvak Iranac Farokhisenjani. U repesažu je Kodrić bio bolji od Švicarca Betscharta i tako osigurao tek četvrtu medalju za Hrvatsku od samostalnosti sa svjetskih hrvačkih prvenstava. Prije njega odličja su osvajali samo blizanci Nenad i Neven Žugaj; Nenad broncu 2010., a Neven broncu 2011. te srebro 2014.

Ipak, najljepša je vijest za hrvatsko hrvanje stigla krajem godine kada je Ivan Huklek postao osvajač olimpijske bronce više od četiri godine nakon održavanja Olimpijskih igara u Tokiju. Naime, Sportska arbitraža (CAS) odbila je žalbu Zuraba Datunašvilija zbog korištenja dopinga te poništila njegove rezultate iz Tokija, gdje je upravo Gruzijac sa srpskim državljanstvom u borbi za broncu svladao Hukleka. Time je Huklek postao osvajač 48. olimpijske medalje za Hrvatsku s ljetnih OI od samostalnosti.

Za odlične vijesti iz boksa pobrinuo se 24-godišnji Brođanin Gabrijel Veočić, koji je osvojio brončanu medalju na Svjetskom prvenstvu u Liverpoolu u kategoriji do 80 kilograma. Time je Veočić osvojio prvu svjetsku medalju za Hrvatsku nakon 20 godina.

Na putu do medalje svladao je Dominikanca Pachecha, Amerikanca Gonzalesa i Bugarina Čolova, da bi ga u polufinalu svladao Uzbek Umatalijev. Nadomak medalji bio je i Luka Pratljačić koji je stigao do četvrtfinala u kategoriji preko 90 kilograma, ali je zbog ozljede šake izgubio taj meč.

Cvjetko svjetska doprvakinja, Matija Črep brončani

Za tekvondo je 2025. bila relativno mirna do kraja kada je održano jedino veće natjecanje - Svjetsko prvenstvo u Wuxiju u Kini. S tog natjecanja najtrofejniji hrvatski sport vratio se s jednom medaljom. Matija Črep iz TK Iona je u kategoriji do 68 kg osvojio broncu.

Uspješniji su bili mlađi seniori koji su u prosincu nastupili na U21 Europskom prvenstvu u Prištini, gdje je Hrvatska osvojila devet odličja. Zlatne medalje osvojili su Mila Mastelić u kategoriji do 73 kilograma i Oscar Kovačić do 80 kg. Mastelić je u finalu pobijedila kolegicu iz reprezentacije Milu Srhoj kojoj je tako pripala srebrna medalja. Drugo srebro na ovom prvenstvu za Hrvatsku osvojila je Dora Meštrović. Brončane medalje osvojili su Dora Radek (-49 kg), Sofija Hinić (-46 kg), Lorena Žanko (+73 kg), Magdalena Matić (+73 kg) i Grga Dugač (-74 kg). 

U Tallinu je u travnju održano Europsko prvenstvo u formama, neolimpijskoj disciplini, s kojeg se Hrvatska vratila s jednom medaljom, broncom koju je u atraktivnoj disciplini Freestyle osvojio Borna Pečko.

Najvažnije natjecanje za džudašice i džudaše bilo je također Svjetsko prvenstvo koje je održano u Budimpešti u lipnju. Hrvatsku je razveselila Lara Cvjetko osvojivši srebrnu medalju u kategoriji do 70 kilograma. Za 24-godišnju Cvjetko, koja je u Budimpeštu stigla kao vodeća džudašica na svjetskoj ljestvici, to je drugo svjetsko srebro nakon što je 2022. u finalu u Taškentu izgubila od Barbare Matić.

Sgardelli obranila naslov, zlato i Ivanu Kvesiću

Prvo jače natjecanje u karateu bilo je Europsko prvenstvo u svibnju u Erevanu. Hrvatska reprezentativka Ema Sgardelli drugu godinu zaredom osvojila je zlatnu medalju u kategoriji do 50 kilograma. Zlatom se okitio i Ivan Kvesić (-84 kg), dok je njegov brat Anđelo osvojio srebro (+84kg), a do brončanog odličja (+68 kg) došla je Nikolina Golomboš.

Nastup na Europskom prvenstvu zaokružila je hrvatska muška reprezentacija u borbama (Anđelo Kvesić, Ivan Kvesić, Ivan Martinac, Ivan Pehar, Dino Šimunec, Boran Berak, Toma Mileta, Mislav Plesivčak) koja je osvojila srebro. 

Nakon toga su u kolovozu u Chengduu nastupili na Svjetskim igrama. Braća Ivan (-84 kg) i Anđelo Kvesić (+84 kg) su se iz Kine vratili sa srebrnim medaljama, a za treću medalju pobrinula se Ema Sgardelli (-50 kg) koja je osvojila broncu.

U rujnu su se karatisti okušali na prvenstvu Mediterana koje je održano u Guadalajari u Španjolskoj. Hrvatski reprezentativci osvojili su dvije zlatne medalje i jednu brončanu. Zlata su osvojili Ivan Kvesić (-84 kg) i Ema Sgardelli (50 kg), a uspješna je bila i Nikolina Golomboš (+68 kg) osvojivši brončanu medalju.

Vrhunac godine bilo je Svjetsko prvenstvo u u studenom u Kairu, a jedinu medalju za Hrvatsku osvojio je Ivan Kvesić (-84 kg) koji je stigao do bronce.

Braća Sinković i Lončarić europski doprvaci

Veslačku 2025. obilježio je novostvoreni četverac bez kormilara, koji čine braća Martin i Valent Sinković te Patrik i Anton Lončarić. Krajem svibnja stigao je veliki uspjeh - srebrna medalja na Europskom prvenstvu u bugarskom Plovdivu. Za hrvatsku posadu je to bio prvi natjecateljski nastup, a za braću Lončarić je ovo prva medalja sa seniorskog natjecanja.

Nažalost, na Svjetskom prvenstvu u Šangaju hrvatska posada je imala loš dan u polufinalu i nije uspjela izboriti finale. Ovo je za Valenta Sinkovića bilo prvo ispadanje prije finala još od 2007., dok je Martin Sinković slično iskustvo imao 2014. 

Vaterpolisti bez odličja na SP-u u Singapuru

Nakon nevjerojatne 2024. i tri osvojene medalje na velikim natjecanjima (srebra na OI, zlata na SP i srebra na EP), hrvatska vaterpolska reprezentacija je u 2025. nastupila na Svjetskom prvenstvu u Singapuru, gdje je ostala bez odličja osvojivši ukupno 5. mjesto.

Nakon što je neokrznuta prošla kroz skupinu s tri pobjede (Kina, Crna Gora, Grčka), hrvatska vrsta je u četvrtfinalu izgubila od Mađarske sa 12-18. U razigravanju za plasman od 5. do 8. mjesta odabranici izbornika Ivice Tucka ostvarili su dvije pobjede (SAD, Crna Gora) zaključivši turnir na petom mjestu.

Na SP-u u Singapuru igrale su i hrvatske vaterpolistice koje su premijerni nastup na SP-u zaključile na 13. mjestu među 16 ekipa. U skupini su upisale tri poraza, a potom su u razigravanju za plasman od 13. do 16. mjesta svladale Južnu Afriku i Argentinu.

Treću sezonu uzastopce vaterpolisti Jadrana su postali hrvatski prvaci. Drugu godinu uzastopno Jadran je finalnu seriju dobio bez poraza, ovoga puta 3-0 protiv Mladosti (15-14, 9-7, 11-10). Mladost je uzvratila Jadranu osvojivši u studenom naslov pobjednika Kupa na završnom turniru u Šibeniku pobjedom 16-11.

U ženskoj konkurenciji Kup su osvojile vaterpolistice Jadrana pobjedom 12-11 protiv Mladosti. Vaterpolisti Jadrana su osvojili i Superkup pobijedivši u listopadu Jug AO sa 11-8, dok je u ženskoj konkurenciji Superkup osvojila Mladost pobjedom 17-16 protiv Jadrana.

U vaterpolskoj Ligi prvaka u sezoni 2024/25. nastupio je Jadran prošavši skupinu, ali je zapeo u četvrtfinalnoj rundi, dok su u prvoj rundi kvalifikacija ispali Mladost i Jug AO, koji su sezonu nastavili u Euro kupu. Mladost je dogurala do polufinala ispavši od Radničkog iz Kragujevca, koji je u osmini finala bio bolji i od Jug AO-a.