"Srebro i bronca su bile nadomak ruke, možda bude više sreće u LA-u"

Na Olimpijskim igrama u Parizu hrvatska delegacija okitila se sa sedam medalja, međutim, nije ispod radara promakao sjajan rezultat hrvatskog kanuista Matije Marinića. Uz malo sreće, bilo je šansi za okititi se medaljom. 

U finalu je nakon prvog prolaznog vremena imao najbolje vrijeme, a onda je uslijedila pogreška. Koliko je osmo mjesto vrijedan rezultat?

- To mi je jako značajan rezultat. Ciljao sam kroz kvalifikacije ući u finale što sam i uspio ostvariti, nakon čega sam si rekao da u njemu moram ići pun gas, bez kalkulacija. Sve je išlo po planu, nažalost, podvukla se jedna pogreška bez koje bih ostvario puno bolji plasman, no možda bude više sreće za četiri godine u LA-u, govori 33-godišnji Marinić.

- Sva naša ulaganja u Matiju mislim da su se opravdala, iako postoji osobna tuga jer smo se potajno nadali kako uz idealnu vožnju, možemo do medalje. Možda ne do zlatne, ali srebro i bronca su bile nadomak ruke. Vidjelo se da je Matija dobro pripremljen za Igre i apsolutno je to osmo mjesto prihvatljivo, nadovezao se Marinićev trener Stjepan Perestegi, bivši olimpijac koji je nastupio u Barceloni 1992.

Kanu slalom na divljim vodama vrlo je zahtjevan sport?

- To je disciplina u kojoj ja klečim u čamcu i imam veslo s jednom lopatom. Dosta je dinamična disciplina, slično je skijanju samo je naglasak na još većoj preciznosti jer vrata koja vise sa žica ne smijemo dirati. Ako ih dotaknemo slijede dvije sekunde kazne. Uz to se još ne smiju promašiti vrata jer dođe li do toga slijedi 50 sekundi kazne. Staza je duljine od 200 metara i sadrži tri uzgona s lijeve i desne strane kako bi za svakog natjecatelja bio da je ljevak ili dešnjak bilo ravnopravno, pojašnjava Marinić.

- Slalom je prije svega jedna vještina u kojoj svaki sportaš mora imati velik niz različitih motoričkih dimenzija koje moraju biti na vrhunskom nivou poput balansa, snage, fokusa, snage u samom zaveslaju. Snaga vode na stazama najvišeg ranga je toliko jaka da može bez problema odnijeti auto kroz kanalčić u kojem voze kanuisti, dodaje Perestegi.

Marinić u proljeće najviše vremena provodi trenirajući u Ljubljani, a projekt za izgradnju takve staze u Hrvatskoj postoji i to na Savi.

- Zagreb je definitivno jedna od rijetkih destinacija koja je idealna za izgradnju umjetne staze. Korporacija koja se bavi izgradnjom staza i koja je izgradila velik broj olimpijskih staza, bila je na izvidu u Zagrebu, koji ima idealne uvjete na Savi. Hrvatska vodoprivreda je u prvim preliminarnim pregovorima bila suglasna da nam osigura odgovarajuću kubikažu, govori Perestegi i nastavlja: - Bitno je naglasiti da je ovakav projekt samoodrživ. U trenutku kada se treninzi na stazi ne bi odvijali, voda bi i dalje tekla u kanal koji bi se nalazio pored staze, i u kojem bi bile mikro turbine s kojima bi se proizvodila zelena energija. Po nekim izračunima to bi donosilo prihod oko milijun eura od proizvodnje električne energije. I to je nešto u što se isplati investirati. Treniranje u inozemstvu nam je dosta skupo, a u ovom slučaju bismo trenirali besplatno što nam sigurno znači.

- Bilo bi lijepo da za vrijeme svoje aktivne karijere doživim i da veslam u Zagrebu na kanuističkoj stazi, kazao je Marinić.

Cijeli razgovor s olimpijcem poslušajte ovdje.