Nisu svi Luka Modrić: Kako živjeti nakon završetka karijere?

U emisiji Sportske minute gošće su bile hrvatska olimpijka i osvajačica olimpijske medalje u streljaštvu Snježana Pejčić i profesorica Romana Caput-Jogunica, predsjednica komisije HOO-a za dualnu karijeru u sportu.

Što poslije završetka sportske karijere i kako uklopiti sportaše u "normalan" život ?

U emisiji Sportske minute gošća je bila hrvatska olimpijka i osvajačica olimpijske medalje u streljaštvu Snježana Pejčić i profesorica Romana Caput-Jogunica, predsjednica komisije HOO-a za dualnu karijeru u sportu.

Što poslije završetka sportske karijere i kako uklopiti sportaše u "normalan" život ?

- Koliko god sam mislila da će prelazak biti lak, jer sam bila u grupi sportaša koji znaju kada im je karijera gotova, moram priznati da nije bilo najlakše na svijetu. Idete iz jedne okoline života te dođete u jednu sasvim drugu situaciju. Najteže pada to što svi očekuju da se snađeš bez problema, ističe Snježana Pejčić, osvajačica olimpijske medalje u streljaštvu iz Pekinga 2008.

Pejčić dodaje da je već na Olimpijskim igrama u Riju 2014. odlučila da će one u Tokiju biti posljednje u karijeri ističući da se u streljaštvu danas situacija mijenja te da je teško biti vrhunski strijelac s mnogo godina na leđima.

Velik broj sportaša tijekom karijera ne zaradi dovoljno da mogu nakon završetka karijere od toga lagodno živjeti.

- Educiramo sportaše o važnosti obrazovanja tijekom sportske karijere da bi osigurali kvalitetnu karijeru nakon sportske karijere. Odnosno da bi imali više mogućnosti, ističe Romana Caput-Jogunica, predsjednica komisije HOO-a za dualnu karijeru u sportu, dodajući da je potrebno poraditi na suradnji između obrazovnih ustanova i sportskih klubova.

Snježana Pejčić kaže da mnogo sportaša nije upućeno u sva prava koja imaju i ostalo što će im pružiti druge mogućnosti.

- Trudimo se čim više im približiti sve mogućnosti.

Profesorica Caput-Jogunica komentirala je koliko ima sportaša i kakav je njihov tretman. Primjerice u SAD-u, sveučilišta se bore za njih, nude velike stipendije...

- Sve se više mijenja i naša slika. Postoji sve veći interes, prije svega zbog osnaživanja akademskog sporta. Demografska slika je ujedno takva da imamo i sve manje studenata. Nadam se da će i Pravilnik rektorskog zbora pomoći da će sve veći broj visokih učilišta donositi svoje akte kojima će omogućiti nastavnu prilagodnu i stručnu podršku sportašima na studiju.

Dodaje da je u HOO-u osnovan Karijeni centar za sportaše gdje se svaki sportaš može javiti ako se susretne s problemom.

- Tu je puno partnera u cijeloj priči, lokalne i regionalne sportske zajednice. Poslodavci koji su bili uključeni u projekt zapošljavanja. Zamijetili smo da su na panelima tvrtke predstavljale osobe sa sportskim stažom ili iskustvom te su one i otvorene za sportaše.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: