Kolenc: Za dostizanje vrhunske razine moramo trenirati izvan Hrvatske

Gost emisije „Sportske minute“ bio je Martin Kolenc, koji se osvrnuo na nastup Valentine Aščić na ZOI i progovorio o izazovima s kojima se susreće hrvatski short track.

Osvrnuo se na nastup Hrvatske reprezentativke Valentine Aščić, koja ispisala je povijest hrvatskog brzog klizanja postavivši novi nacionalni rekord na 1000 metara u Milanu, no unatoč vrhunskom ostvarenju nije uspjela izboriti prolazak u četvrtfinale. Istaknuo je kako je riječ o velikom uspjehu, ali i svojevrsnom pehu zbog iznimno zahtjevne skupine.

- Jednostavno je takav bio ždrijeb. Doduše, Valentina se dobro snašla u utrci i napravila je novi hrvatski rekord. Mislim da svi moraju biti zadovoljni s njezinom izvedbom, rekao je Kolenc.

Posebno je naglasio kako je raspored u skupini bio iznimno težak.

- Ona je u toj svojoj grupi dobila Kanađanku koja na svjetskim kupovima nije klizala tisuću metara. Samim time nije imala ranking i stvorila se u njezinoj grupi kao četvrta na startu, iako bi na četvrtoj poziciji trebao biti nešto lošiji klizač, pojasnio je. 

Kolenc se osvrnuo i na raniji nastup na 500 metara, gdje je Aščić bila treća u svojoj skupini. 

Iako se očekivalo da bi otprilike polovica trećeplasiranih mogla izboriti plasman u četvrtfinale, njezina je skupina bila prespora, a konkurencija iznimno zahtjevna.

- Konkurencija je bila teška, a Valentini se nije poklopilo nekoliko čimbenika poput leda i klizaljki. Nije se snašla na takvom ledu, što je možda i posljedica treme jer ipak je to kulminacija svih sportskih napora, istaknuto je u analizi nastupa.

Na najdužoj dionici, utrci na 1500 metara pridružit će joj se još jedna hrvatska brza klizačica na kratkoj stazi - Katarina Burić.

Kolenc: Za vrhunsku razinu moramo trenirati izvan Hrvatske

Nakon prošlomjesečnog Europskog prvenstva u Tilburgu Martin je najavio kraj karijere. S 29 godina mnogi su se zapitali je li bilo teško donijeti takvu odluku te znači li to i potpuni oproštaj od "short tracka".

- Odluka se nije dogodila preko noći. Svake godine je bilo sve teže i teže. Ove godine, dogodio se neuspjeh u kvalifikacijama za Olimpijske igre, totalno suprotno od onoga što sam očekivao na temelju prethodnih sezona. To je pridonijelo odluci u vezi završetka karijere, poručio je.

Upitan o uvjetima za trening hrvatskih klizača, kazao je kako na tom nivou značajno kaskamo. 

- Hrvatska još uvijek nema klizalište s pomičnim strunjačama, koje su na višoj razini natjecanja iznimno važne jer apsorbiraju udarce prilikom padova i smanjuju rizik od ozljeda. Takva oprema koristi se ne samo u utrkama, nego i na treninzima, pojašnjava.

Govoreći o uvjetima koje Hrvatska trenutačno nudi mladim klizačima, naglašeno je kako su početnicima i sportašima juniorskih kategorija dostupni kvalitetni temelji.

Kada je riječ o daljnjoj sportskoj nadogradnji i prijelazu na višu razinu, opcije se uglavnom traže izvan Hrvatske.

- Što se tiče nadogradnje, dvije najbolje opcije su nam Budimpešta, zato što je blizu, nije toliko skupo i imaju dobar tim i dobro osoblje. Druga opcija je centar izvrsnosti u Heerenveenu gdje već imamo određenu bazu i kontakte, pojasnio je.

Govoreći o uspjehu Nizozemske u brzom klizanju, kako na kratkim tako i na dugim stazama, ističe kako je ondje klizanje dio nacionalnog identiteta i kulture.

- Imaju natjecanje tijekom zime koje se ne održava svake godine – mora se zalediti jezero. Riječ je o utrci kroz 11 gradova, u duljini od nekih 200 do 220 kilometara, gdje kližu po zamrznutim kanalima. Ako zemlja ima takvo natjecanje, na kojem se i obični ljudi idu natjecati, onda je jasno zašto su tako uspješni, zaključio je.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: