Hrvatski ronioci na dah o rekordima i granicama izdržljivosti

Hrvatski ronilački reprezentativci Petar Klovar, Sanda Delija i Vitomir Maričić gostovali su u emisiji Kod nas doma, gdje su govorili o novim rekordima i granicama ronjenja na dah.

Petar Klovar nedavno je na Filipinima postavio dva nova svjetska rekorda, uključujući zaron na čak 137 metara.

- To je trenutačno najdublji zaron ikada napravljen, 137 metara. Puno vremena, puno truda i rada uloženo je u cijeli taj proces. Bilo je dosta teško, ali baš zato je i izazov. Sada držim tri od četiri svjetska rekorda u najdubljem zaronu, rekao je Klovar.

Sanda Delija na Filipinima je postavila novi hrvatski rekord zaronom od 100 metara.

- Inicijalni cilj bio je da pokušam srušiti svoj vlastiti svjetski rekord od 103 metra koji sam uspjela prošle godine. No pojavili su se neki tehnički izazovi, vjerojatno povezani s očekivanjima, pa sam odlučila potpuno promijeniti strategiju. Rekla sam: ajmo pokušati nešto u čemu nisam baš toliko pripremljena, baš zato što nemam očekivanja. I onda je došao taj zaron. Jako sam zadovoljna, nekako su mi se otvorila neka nova vrata, kazala je Delija.

Vitomir Maričić, poznat po Guinnessovu rekordu u zadržavanju daha, na Filipinima je dva puta ronio na 115 metara.

- U nekim drugim okolnostima i u većini zemalja na svijetu to bi bio dosta solidan uspjeh. Ali evo, Hrvatska je, pored Petra Klovara, pa sve zvuči nekako smiješno, rekao je kroz smijeh Maričić.

O granicama ljudskih mogućnosti

Govoreći o granicama ljudskih mogućnosti, istaknuo je da je upravo sadašnja razina ronjenja trenutačni maksimum.

- Petar je na treningu išao i do 140 metara. Trenutačno je to realnost. Ono što nas sprečava – fizička sprema, mentalna priprema ili nešto treće – vjerujem da ćemo saznati u narednih nekoliko godina i da će ti rekordi ostati ovdje, rekao je.

Kako izgledaju treninzi?

Objasnili su i kako izgledaju treninzi profesionalnih ronilaca na dah.

- Dok smo bili na Filipinima fokusirali smo se na duboke zarone. Uglavnom radimo jedan duboki zaron dnevno, a onda, ovisno o težini, imamo nekoliko dana odmora. Tu i tamo to popunimo teretanom, ali prioritet su dubine. Prije svega se pripremimo teretanom i bazenom, a onda dolazimo tamo samo s jednim ciljem – dubinom, objasnio je Maričić.

Sanda Delija otkrila je kako je prije deset godina ušla u svijet ronjenja na dah.

- Bila sam na Lošinju kada me prijatelj, koji se bavio podvodnim ribolovom, pitao želim li poći s njim. Dao mi je pušku, peraje i odijelo i tada sam otkrila jedan novi svijet. Počela sam se pitati kako mogu naučiti duže držati dah i bolje se kretati u vodi. Tako su krenuli tečajevi i onda sam shvatila da imam talent i da bih se htjela natjecati.

Kako je biti 29 minuta pod vodom?

Maričić je govorio i o iskustvu Guinnessova rekorda u zadržavanju daha od 29 minuta i 3 sekunde.

- U idealnim okolnostima tijekom zarona gotovo se ništa ne događa u glavi. Fokus je vrlo uzak, samo na ono što je bitno. Ali tih 29 minuta bilo je puno teže nego što je planirano. Morao sam koristiti cijeli dijapazon tehnika opuštanja, fokusa i defokusa da mentalno preživim i ostanem u toj muci. I stvarno je bila muka. Tada sam rekao da više nikada neću pokušati, ali sada već razmišljam zaokružiti to na 30 minuta, rekao je.

Što ih vuče prema dubinama?

Klovar je objasnio što ga i dalje vuče prema novim dubinama: - U početku sam lovio rekorde, ali sada je to postao osobni izazov jer svaki put rušim vlastite granice. Vidim da mi je teško i to znači da je pravi izazov, rekao je.

Sanda Delija poslala je poruku svima koji bi se htjeli okušati u ronjenju na dah.

- Mi smo instruktori i prvi korak je doći na tečaj. Sigurnost je najvažnija stvar i prvo treba naučiti kako joj se ispravno posvetiti, poručila je.