08:01 / 12.05.2019.

Autor: M.M./Hina

Deset godina otkako su Hrvatice stale na krov svijeta

Foto: Pixabay

Foto: Pixabay

Foto: - / -

Hrvatska je prva zemlja koja je na Everestu imala više žena od muškaraca.
Jedanaest hrabrih hrvatskih alpinistica s vođom ekspedicije Darkom Berljakom na Himalaju je krenulo u ožujku 2009. Nakon dva i pol mjeseca ekspedicije, do vrha su došle četiri. Prve su, 19. svibnja 2009., na krov svijeta stupile sestre Darija i Iris Bostjančić.

-
Nikada neću zaboraviti zadnji greben prema vrhu i pogled na okolne planine i doline. Sjećam se šerpi koji su bili s nama na svakom usponu, javljanja s vrha, i kako smo Darija i ja jedva čekale javiti se doma, mami i tati, ispričala je Iris.

Njih dvije ne samo da su bile prve Hrvatice na krovu svijeta nego i prve sestre kojima je to uspjelo.

Hrvatska je, pak, njihovim podvigom postala prva zemlja koja je na Everestu imala više žena od muškaraca. Jedini ih je 'pretekao' legendarni Stipe Božić, 1979. i 1989. godine.

Taj su omjer dva dana nakon sestara Bostjančić dodatno pojačale Milena Šijan i Ena Vrbek.

Iris Bostjančić sjeća se da se još u Zagrebu nadala da bi mogla biti među onima koje će ići na vrh, jer su i ona i sestra dvije godine prije toga na vrhu Cho Oyu (8201 metara, šesti najviši na svijetu), na prvoj hrvatskoj ženskoj ekspediciji koju je također vodio Berljak, pokazale da dobro podnose visinu.

- Sve smo bile tjelesno spremne, ali osim toga koliko smo brze bilo je bitno da smo 'gore' zdrave i dobro aklimatizirane jer na Mount Everestu ima oko 30 posto kisika u odnosu na količinu na koju su ljudi naviknuti.

Darko Berljak objasnio je da je unaprijed dogovoreno da će on, šerpe i liječnica odlučiti koje su djevojke u tom trenutku najspremnije za pohod na vrh.

Dio djevojaka nije bio zadovoljan time što nisu mogle ići 'do kraja', kaže Berljak, ali ističe da se izbor radio po strogim kriterijima.

Uz četiri djevojke koje su stigle do vrha, ekspediciju su činile Vedrana Simičević, Sanja Đurin, Jana Mijailović, Tea Đurek, Josipa Levar, Sunčica Hrašćanec i liječnica Lana Đonlagić.

Napravljene su tri tablice, nastavlja Berljak. - Jednu sam tablicu napravio ja, drugu šerpe, treću liječnica. Prve četiri djevojke podudarale su se na sve tri.

Iris i Darija Bostjančić imale su najbolje rezultate na svim tablicama.

Ženske ekspedicije općenito su iznimno rijetke u Himalaji, a na vrhove više od 8000 metara gotovo da ih i nema.

Darko Berljak (69) ističe kako je najveći uspjeh ekspedicije činjenica da su se svi vratili živi i zdravi.

Šestero ljudi iz drugih ekspedicija poginulo je na planini samo u vrijeme dok su Hrvatice bile ondje.

Mnogo je lijepih uspomena s Himalaje, ali svim članovima ekspedicije najružnija je ista.

- Najgori trenutak ekspedicije mi je definitivno lavina u kojoj su bile naše četiri cure. Mi smo u baznom logoru šutke i nepomično gledali prema planini, a onda se na stanicu javila Jana: 'Žive smo!.

U lavini su se našle Jana Mijailović, Vedrana Simičević, Josipa Levar i Ena Vrbek.

Berljaku je to do danas ostala najveća trauma.

- U toj minuti sam ostario valjda deset, petnaest godina. Nisam mogao vjerovati da su žive. Bile su točno u sredini lavine. Ali kad smo poslije pričali, vidjelo se da su napravile sve kako treba. Sreća bi im bez znanja slabo pomogla.

Na Everest se od prvog uspona Edmunda Hillaryja i šerpe Tenzinga Norgaya 1953. popelo ukupno skoro pet tisuća ljudi, a poginulo ih je oko tristo.

Darko Berljak bio je vođa dvadesetak ekspedicija, među njima 17 na Himalaju, od toga ih je 11 bilo na vrhove iznad 8.000 metara. Ali nikada nije kročio ni na jedan od njih, zbog čega ne žali previše.

- Malo mi je žao, normalno. Nepisano je pravilo da vođa ne ide gore. Ali puno je manje ljudi koji su bili vođe ekspedicija nego onih koji su se popeli. To o nečemu govori.. to je iznimno zahtjevan i izazovan posao, kazao je Berljak, koji na svojim ekspedicijama nije izgubio nijednog člana.

Na pitanje kakvo je sada stanje u Hrvatskoj i vidi li nekoga tko bi se mogao pokušati popeti na Everest, Berljak odgovara da se u Hrvatskoj trenutno nitko ne sprema za to.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!