Igor Postonjski: Od treće lige i loma noge do rata u Iranu

Sukob Izraela i Irana tema je u cijelom svijetu. Krizu na Bliskom istoku pomno prati i Igor Postonjski. Nogometaš kojemu daljnji tijek karijere ovisi o sigurnosnom stanju u Iranu.

Igor Postonjski jedan je od rijetkih Hrvata koji kruh zarađuju igrajući nogomet u Iranu. Naši ljudi koji su se ondje zatekli u trenutcima kada je počeo rat proživljavali su teške trenutke, Postonjski je to izbjegao.

- Prvo spominjemo sreću da smo se zatekli u Hrvatskoj, da nismo bili u Iranu. Nažalost, po njih, nije dobra situacija, čekamo da vidimo hoće li se to završiti. Nadamo se da će se to uskoro privesti kraju, rekao je Postonjski.

- Čuli smo se s igračima iz Teherana. U njihovim glasovima čuje se i osjeti strah. Ono što vidimo u medijima je istina, a u samom Teheranu je možda situacija i gora, dodaje igrač Tractora.

Postonjski ima neobičnu nogometnu priču. Prije pet godina igrao je još treću hrvatsku ligu, prešao u Varaždin s kojim je igrao drugu, pa zatim i prvu ligu, dokazao se kao veznjak i kad mu je krenulo, doživio težak prijelom noge.

Inspirativno je govorio Postonjski tada, oporavio se i na ulasku u tridesete ostvario prvi inozemni transfer, i to u iranski Tractor iz Tabriza, grada od 2 milijuna stanovnika na sjeverozapadu zemlje, udaljenog gotovo 700 km od Teherana.

- Znao sam neke informacije od Bože Radoševića i Marka Vukčevića, koji su tamo igrali. Ali, kad dođete tamo, vidite da su to topli ljudi. Primili su nas fantastično. Ima razlika, morate imati VPN za internet, da se povežete s ostatkom svijeta, ali što se tiče ljudi, nije tolika razlika, rekao je Postonjski.

Postonjski je napokon živio svoj nogometni san, osvojio je veliki trofej kao i Tractor koji je prvi put u povijesti postao prvakom Irana.

Sve pod vodstvom hrvatskog stručnjaka Dragana Skočića, a Postonjskom su društvo pravili hrvatski suigrači Drožđek i Štrkalj.

- To je za njih bilo sve, kao da je svijet stao. Preko 150 tisuća ljudi na proslavi na stadionu koji prima 67, 70. Možete zamisliti što je bilo. Ludi su za nogometom, možda i više nego mi. Moram ih pohvaliti, navijanje je od prve do zadnje minute. Ima 4,5 stadiona koji su noviji, kao europski. Ostatak su veliki i stariji. Infrastruktura nije na razini Hrvatske, ali praćenost je puno veća jer ima skoro 70 milijuna, rekao je Postonjski.

Od životarenja u trećoj ligi, loma noge do rata u Iranu - i to je sve dio života nogometaša.