Dubravčić upalila olimpijski plamen

Između Drugoga svjetskog rata i hrvatske samostalnosti, hrvatski sportaši nastupili su pod zastavom Jugoslavije gotovo na svim zimskim olimpijskim igrama, a najbolji rezultat ostvarila je klizačica Sanda Dubravčić.

Hrvatski sportaši nisu nastupili na prvim poslijeratnim zimskim olimpijskim igrama u St. Moritzu 1948., ali četiri godine poslije u Oslu u Norveškoj nastupila je Nada Birko-Kustec koja je u utrci skijaškog trčanja na deset kilometara osvojila 14. mjesto.

Na VII. ZOI-ju u Cortini d'Ampezzo (1956.) uz Nadu Birko-Kustec nastupila je i Blaženka Vodelnić. U utrci skijaškog trčanja na 10 km one su se plasirale na 35. i 36. mjesto. Nastupile su i u štafetnoj utrci na 3x5 km.

Uspješni hrvatski hokejaši

U Squaw Valleyu u SAD-u na VIII. ZOI-iju 1960. nije bilo hrvatskih sportaša, ali četiri godine poslije u Innsbrucku nastupila su trojica hrvatskih hokejaša Ivan Ratej, Miran Krmelj i Boris Renaud.

Na jubilarnim, desetim Zimskim olimpijskim igrama u Grenobleu 1968. hokejaška reprezentacija Jugoslavije postigla je svoj najveći uspjeh. Osvojila je prvo mjesto u B grupi, a deveto u ukupnom poretku. U njoj su nastupili Ivan Ratej i Boris Renaud. U Sapporu 1972. ponovno su nastupila ova dva igrača. Na sljedećem ZOI-ju 1976. u Innsbrucku nastupio je hokejaš Miroslav Gojanović.

U Sarajevu 1984. na XIV. Zimskim olimpijskim igrana nastupilo je najviše hrvatskih olimpijaca u dresu jugoslavenske reprezentacije. Franjo Jakovac nastupio je u biatlonu 4x7 km, Miljan Begović i Sanda Dubravčić u umjetničkom klizanju, a Nenad Žvanut i Dubravka Vukušić u brzom klizanju. Dubravčić je pripala rijetka čast da upali plamen na olimpijskom stadionu, a zatim je ostvarila najbolji pojedinačni rezultat hravtskih sportaša osvajanjem devetog mjesta. 

U posljednjem nastupu u jugoslavenskoj reprezentaciji na ZOI-ju u Calgaryju 1988. nastupila je Željka Čizmešija u umjetničkom klizanju.