Dodijeljene nagrade "Franjo Bučar"

Najviše državne nagrade na području sporta "Franjo Bučar" kao nagradu za životno djelo u 2019. godini dobili su Zdenko Kobeščak, Zdravko Malić te posmrtno Duško Antunović dok su dobitnici godišnje nagrade Darko Berljak, Vlaho - Mišo Asić, Miran Martinac, Zdravko Reić, Laura Štefanac, Tomislav Krističević, Zoran Roje, Klaudija Bubalo, Filip Grgić, Enrico Marotti, Nikola Plećaš te hrvatska Davis Cup reprezentacija.

Nagrada, koju Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značaja za razvoj sporta u Hrvatskoj, nazvana je po ocu našeg olimpizma, sportskom piscu i profesoru Franji Bučaru koji se rodio prije 153 godine na današnji dan (25. studenoga 1866.) u Zagrebu. Nagrade su u ponedjeljak, po treći put, uručene u zgradi Hrvatskog sabora kao priznanje za višegodišnje uspješno djelovanje u sportu, osvajanje olimpijske medalje, iznimno znanstveno, stručno i pedagoško ostvarenje ili sportsko dostignuće.

Nagrade za životno djelo:

ZDENKO KOBEŠČAK rođen je 3. prosinca 1943. godine u Zagrebu. Jedna je od legendi Građanskog nogometnog kluba Dinamo u kojem je kao igrač i trener proveo više od 50 godina. Za GNK Dinamo debitirao je 1962. godine te je s Modrima osvojio brojne trofeje, a najznačajniji je Kup velesajamskih gradova 1967. godine. Osim za Dinamo igrao je i za NK Maribor te francuske klubove FC Stade Rennes i EDS Montlucon. Godišnja nagrada Državne nagrade za šport "Franjo Bučar" dodijeljena mu je 2014. godine.

ZDRAVKO MALIĆ je rođen je 22. ožujka 1941. godine u Koranskom Brijegu, Duga Resa. Diplomirao je 1966. godine na Visokoj školi za fizičku kulturu u Zagrebu, specijalnost rukometna igra. Aktivno se bavio rukometom te je igrao za RK Zagreb s kojim je i osvajao prvenstvo Jugoslavije 1962, 1963. i 1965. godine te kup Jugoslavije 1965. godine. Autor je većeg broja stručnih radova na temu rukometa. Godišnja nagrada Državne nagrade za šport "Franjo Bučar" dodijeljena mu je 2013. godine.

DUŠKO ANTUNOVIĆ rođen je 24. veljače 1947. godine u Korčuli, a preminuo 12. veljače 2012. godine u Zagrebu.Vaterpolo je počeo igrati 1959. godine u korčulanskom KPK gdje je igrao do 1966. godine. Od 1967. do 1977. godine bio je igrač VK Partizan. U svojoj igračkoj karijeri zabilježio je 150 nastupa za reprezentaciju, a igrao je na svim pozicijama osim vratarskoj. Osvajač je dvije brončane medalje na Europskom prvenstvu 1970. godine u Barceloni i Europskom prvenstvu 1974. godine u Beču. Tijekom trenerske karijere odgojio je brojne mlade sportaše, a bio je i prvi izbornik hrvatske vaterpolske reprezentacije.

Godišnje nagrade:

Osim članova Davis Cup reprezentacije, koji su krajem studenog 2018. u Lilleu svladali Francusku i po drugi put u povijesti donijeli Davis Cup u Hrvatsku, dobitnici 11 godišnjih nagrada "Franjo Bučar" za 2019. godinu su: alpinist i putopisac Darko Berljak, bivši vaterpolost i vaterpolski trener Vlaho - Mišo Asić, dugodišnji liječnik hrvatske košarkaške reprezentacije Miran Martinac, poznati sportski novinar Zdravko Reić, aktualna europska prvakinja u bacanju koplja za gluhe osobe Laura Štefanac, dekan Kineziološkog fakulteta u Zagrebu Tomislav Krističević, proslavljeni vaterpolist i vaterpolski trener Zoran Roje, bivša rukometašica Klaudija Bubalo, reprezentativac i bivši svjetski prvak u taekwondou Filip Grgić, svjetski prvak u jedrenju na dasci Enrico Marotti te legendarni košarkaš Nikola Plećaš.

Odluka o dobitnicima nagrada donijeta je temeljem prispjelih prijedloga na ovogodišnji natječaj, a donio ju je Odbor Državne nagrade za sport Franjo Bučar koji su sačinjavali Damir Knjaz, Đurđica Miletić, Venio Losert, Dino Rađa, Zdeslav Vrdoljak, Barbara Ružić, Mario Stanić, Darko Kralj i Mila Horvat.

Dobitnici nagrade za životno djelo su, osim povelje i zlatnih medalja s likom Franje Bučara, dobili i novčani iznos od 50.000 kuna, dok su dobitnici godišnjih nagrada, uz povelje i medalje, nagrađeni novčanim iznosom od 20.000 kuna.

Pozdravljajući nazočne na prigodnoj svečanosti u zgradi Hrvatskog sabora zamjenik državne tajnice Središnjeg državnog ureda za šport Krešimir Šamija istaknuo je da je Hrvatska jedina zemlja u Europskoj uniji koja ima Središnji državni ured za šport koji je odvojen od svih ministarstava i direktno je odgovoran Vladi RH.

- Kao najveći doprinos odjela, kojem je od 2016. godine na čelu bila Janica Kostelić, izrada je prvog strateškog dokumenta o razvoju sporta u povijesti samostalne Hrvatske - Nacionalni program športa 2019. - 2026. te stopostotno povećanje proračunskih sredstava za sport koja su 2016. iznosila 200 milijuna kuna da bi u olimpijskoj 2020. narasla na 400 milijuna kuna, kazao je Šamija.