Planica – pola stoljeća slovenske skakaonice

Kolijevka slovenskih skijaških sportova, mjesto gdje je prvi put u povijesti zabilježeno da čovjek sa skijama može letjeti više od stotinu metara u visinu i dvjesto u daljinu. Svjetskim kupom od 21. do 23. ožujka legendarna Planica slavi pedeseti rođendan.

Danas skijaški skokovi premašuju i 250 metara. Da bi to bilo moguće, potrebne su goleme, mudro projektirane konstrukcije, kakvih je u svijetu svega pet: Planica, Obersdorf, Kulm, Vikersund i Harakhow. Samo kod ove posljednje u planiranju nije sudjelovao slovenski inženjer Janez Gorišek. On i njegov brat Vlado, češće zvan nadimkom Lado, u svijetu su prepoznati ka očevi skijaških skakaonica.

Planica je bila prva među njima. Ova, na kojoj se sada održavaju svjetska natjecanja, bila je najprije zamišljena kao zamjena za "Bloudekovu velikanku" iz 1934., djelo strojarskog inženjera i aviokonstruktora Stanka Bloudeka. Taj je vizionar postavio temelje i drugim slovenskim sportskim terenima – klizačkim stazama, bazenima... I prvi je uočio kako je Alpska dolina ispod planine Ponce izvrsno mjesto za gradnju skakaonice.

Njegov nasljednik Stano Pelan u održavanje i proširenje skijaških terena uključio je kolegu po profesiji i sportu Gorišeka. Nakon završetka nove skakaonice 1969., na njoj je čak četiri puta oboren svjetski rekord do 2001. A tada je Janez otišao pomoći pri gradnji skakaonice u norveškom Vikersundu zajedno sa sinom Sebastjanom. S njim radi otkako je brat Vlado umro 1997. Tako posao ostaje u sigurnim rukama i obiteljska tradicija se nastavlja.

Reportažu RTV Slovenije donosi međunarodni magazin Alpe Dunav Jadran.